Javna ustanova Prva gimnazija Sarajevo

+387 33 203-567
prvagim@prva-gimnazija.edu.ba​
Gimnazijska 3
71000 Sarajevo

Biblioteka

Školska biblioteka Prve gimnazije svojim informacijskim sadržajima i sredstvima, te neposrednim radom s korisnicima, čini integralni dio odgojno-obrazovnog sistema gimnazije i jedan od bitnih segmenata u realizaciji nastavnih sadržaja. Biblioteka sa čitaonicom broji 16 čitalačkih mjesta, kutak za individualni rad korisnika, prostor za rad bibliotekara (rad s korisnicima i obrada građe), izložbeni prostor i spremište za bibliotekarsku građu se nalazi na prvom spratu školske zgrade u uslovnom i veoma ugodnom ambijentu od 80m2. Biblioteka je otvorena 8 sati svakog radnog dana. U prvoj prostoriji je smještena bosansko-hercegovačka, hrvatska, srpska i savremena književnost te polica sa najnovijim izdanjima beletristike. Tu se odvija posudba i vraćanje knjiga te pružanje informacija. U drugoj prostoriji su smještene knjige iz svjetske književnosti, referalna zbirka, stručna literatura iz različitih oblasti te čitaonički prostor za individualni i grupni rad sa kutkom za rad na kompjuteru.

Biblioteka Prve gimnazije je zatvorenog tipa i namijenjena je učenicima, profesorima i ostalim zaposlenicima u školi. Nerijetko biblioteku posjete i bivši učenici škole kao i zaljubljenici u knjigu u potrazi za starim blagom koje se malo gdje drugo može pronaći. Ova biblioteka je i ugodan prostor za razgovore s roditeljima, gostima škole kao i održavanje sastanaka. Okruženje prilagođeno učenju, mjesto gdje ono naučeno postaje znanje i vještina koje se mogu primjenjivati tokom života. Svakodnevnim dolaskom u biblioteku, učenici su naviknuti na prostor i njenu atmosferu, bez straha da će dobiti lošu ocjenu, jer nisu uradili domaću zadaću i naučili lekciju. Oni razvijaju komunikacijske, informacijske, pretraživačke sposobnosti i baš tu se formiraju aktivni čitatelji i čitateljice, koji čitaju ne samo obavezne školske lektire nego i vannastavne sadržaje, pritom usvajajući estetske i kulturne vrijednosti.

Članstvo je besplatno. Učenici mogu dobiti po dvije knjige na posudbu (samo jedna knjiga za lektiru), a svu referalnu literaturu, knjige u jednom primjerku i enciklopedije mogu dobiti isključivo u čitaonici biblioteke. Trenutno biblioteka broji 453 člana, a taj broj je ranijih godina bio mnogo veći s obzirom na broj učenika koji su ranije upisivani. U školskoj arhivi su podaci da je 2012. godine upisano 468 članova, 2003. Godine 560 članova, a 1979. čak 700 članova. Za malu čitaonicu u kojoj se nalaze i razni priručnici, rječnici, leksikoni, udžbenici, enciklopedije i slična građa, može se reći da je prilično udobna i funkcionalna za učenje i istraživanje.

Tri kompjutera sa pristupom internetu, skenerom i printerom te čitačem bar koda namijenjena su bibliotekarki i učenicima na korištenje i nalaze se u prostoru čitaonice. Od 2003.godine u biblioteci se koristi programski paket METEL win Varaždin za automatsko bibliotečko poslovanje. Sve knjige koje su u kompjuterskoj bazi podataka imaju naljepnicu sa bar kodom za automatsku posudbu i vraćanje knjiga. Najnoviji dio knjižnog fonda (7790 bibliotečkih jedinica) i sva lektirna izdanja kompjuterski su obrađena i prilagođena automatskoj posudbi i vraćanju.

Fond i historijat biblioteke

Bibliotečki fond se nalazi u slobodnom pristupu raspoređen na otvorenim policama dužine 185 cm i u zatvorenim staklenim vitrinama. Klasifikacija fonda je urađena po UDK sistemu i ISBD standardu. Fond je podijeljen na učenički i nastavnički. Cjelokupan fond je pravilno tehnički i stručno obrađen. Aktivni dio fonda je unesen u bazu podataka. Cjelokupan stručni proces rada je automatizovan, tako da je ovo jedna od najbolje stručno organizovanih biblioteka u Kantonu Sarajevo. Fond biblioteke se svake godine obnavlja, najčešće donacijama, poklonom izdavačkih kuća, prijatelja biblioteke kao i finansijskim sredstvima škole.

Urađena su dva kataloga, abecedni i stručni, posebno za učenički i posebno za nastavnički fond. U čitaonici su smješteni primjerci stručnih časopisa „Didaktički putokazi“ i „Naša škola “, “Odjek”. Tu je i nekoliko primjeraka časopisa „Fondeko“ i „Školegijum“ te školski časopis “Polet“. Učenički fond se sastoji od fonda obavezne lektire, fonda lektire za slobodno čitanje (knjige neobavezne lektire i priručnici). Trenutno fond broji nešto malo više od 15000 naslova. (15 085 po statističkim podacima). U inventarnoj knjizi, stvarno stanje je 10959. Od toga 4468 naslova zavedenih u programu te 8138 bibliotečkih jedinica u računaru.

Stručni dio je podijeljen na Opći, Filozofiju, Religiju, Društvene nauke, Lingvistiku, Prirodne nauke, Umjetnost, Književnost na stranim jezicima, Geografiju i Historiju. Sve knjige iz beletristike su klasificirane prema stručnoj oznaci na englesku književnost, američku književnost, francusku književnost, italijansku književnost, rusku književnost, BH književnost, srpsku književnost, hrvatsku književnost, grčku, arapsku, tursku i perzijsku književnost.

Kontinuirano tokom svake školske godine obilježavaju se značajni datumi rođenja ili smrti poznatih pisaca prigodnim programom kao i Svjetski dan knjige, Dan dječije književnosti i Dan škole.

Gimnazija je od samog nastanka imala dobro opremljenu školsku kako đačku tako i nastavničku biblioteku, snadbjevenu naučnom literaturpom, pretežno na njemačkom jeziku. Pred Prvi svjetski rat je u nastavničkoj biblioteci bilo 5000 svezaka.

Među arhivskim spisima stoje podaci da su u inventarnu knjigu bibliotečke jedinice evidentirane od 1961. godine. Prije toga su se u biblioteci često smjenjivali profesori kako bi nadopunili normu kao bibliotekari. Primopredaje nisu vršene po propisima i stanje fonda prije te prve zatečene inventarne knjige nije u potpunosti jasno.

1975. Godine stručnim fondom biblioteke su rukovodili profesori određeni ispred aktiva pojedinih predmeta. Učenici su tada mogli posuditi samo jednu knjigu, a nastavnici i službenici škole najviše tri knjige.

1976. godine je ustanovljeno da 15 godina do tada nije vršeno nikakvo rashodovanje knjiga i da postoji veliki broj posuđenih, a nevraćenih knjiga. U biblioteci su 1979. Zatečeni i časopisi iz 1947. godine koji nisu zavedeni niti uvezani po godinama.

1980. Godine je izvršeno prebrojavanje knjižnog fonda zatečenog na policama i zaduženih čitalaca. Postojala je i bibliotečka blagajna u kojoj je stajao “gotovi” novac kojim je bibliotekarka raspolagala po potrebi, uglavnom za nabavku novih knjiga i ukoričavanje starih. Novac se skupljao od zakasnina i naknada za izgubljene knjige, a u slučaju da na kraju školske godine novac ostane neutrošen, prebacivao bi se u školsku blagajnu. Evidencija se vodila na nota priznanicama. Ustanovljeno je da je tada u biblioteci bilo 8367 knjiga.

1982. godine su kupljene nove dvostrane i jednostrane police za biblioteku visine dva metra i širine 1 metar koje su i danas u upotrebi. Kako je u to vrijeme u upotrebi bio abecedni katalog kopljena su i dva komada kataloških ormarića. Ukoliko učenici ne bi vratili knjige, pozivani su telefonom u dva navrata, a potom je spisak sa dužnicima, bilo učenicima ili profesorima bio postavljen u zbornici.

11. aprila 1988. godine, tadašnja bibliotekarka je sačinila prijavu RO” Revolucionari i naredni heroji Prve gimnazije” o odstranjenju kartona zaduženja kod izvjesnog broja čitalaca  te ona nije uspjela ući u trag 147-294 knjige u zavisnosti da li su pojedini članovi imali zaduženu jednu ili dvije knjige.

1996. godine u biblioteku je učlanjeno 530 učenika i 50 članova kolektiva). Biblioteku je te godine posjetilo 2892 učenika, a 823 ih je koristilo čitaonicu. Te godine fond biblioteke je iznosio 12711 bibliotečkih jedinica. Kupljene su 82 nove knjige. Sekcija se održavala subotom. Učenici su posjetili sajam knjige i Gradsku biblioteku, prisustvovali su manifestaciji 35 sarajevskih dana poezije.

1998. godine biblioteka je dobila prvi računar kao donaciju prijateljske škole u Elsenu. Bosna i Hercegovina je prihvatila program Cobiss za koji je i bibliotekarkarka Prve gimnazije bila zainteresovana, ali zbog finansijskih (ne)mogućnosti (vrijednost opreme je bila 1400KM) želja i potreba joj nije bila uslišena. Bibliotekarka je pohađala kurseve za računare koji su organizovani na Ekonomskom fakultetu pod pokroviteljstvom fondacije Soroš. U prostorijama biblioteke su često organizovani susreti sa piscima i pjesnicima Nenadom Veličkovićem, tada neafirmisanim bivšim učenicima škole Sanjinom Kulenovićem, Adisom Bašić, Velidom Jerlagićem…Škola je te godine na poklon primila 70 novih knjiga. Pored toga je kupljena 401 bibliotečka jedinica.

1999. godine je organizovano književno veče gdje je gošća bila novozelandska pjesnikinja i humaniskinja Rosemary Menzies. Tom prilikom, prisutnim učenicima je poklonila svoje knjige: Pjesme za Bosnu, Nove pjesme za Bosnu i Logor Omarska.

2000. godine biblioteka je okrečena. Bibliotekarka je od uprave zahtjevala da se za potrebe biblioteke kupi kopir aparat, pa da se kopiranje naplaćuje te da se dozvoli naplata zakasnine. Sredstva bi se ulagala u održavanje kopir aparata (kupovinu tonera) i nabavku novih izdanja knjiga. U sklopu Sarajevske zime u prostorijama biblioteke organizovana je promocija knjige Rešada Hardrovića “Ogrlica od suza”. Pjesme su čitali učenici škole na francuskom i bosanskom jeziku. Književno veče je održao i pjesnik Izet Sarajlić.

2001. godine biblioteka je sa radom počela sa dvomjesečnim zakašnjenjem jer je cjelokupna zgrada gimnazije bila u procesu renoviranja. Sav knjižni fond je spakovan u kutije i izmješten u prizemlje. Tada su izdvojene zastarjele i oštećene knjige za otpis. U biblioteku je te godine učlanjeno 618 učenika. Kupljene su 552 nove bibliotečke jedinice. Upriličeno je  druženje sa književnikom Irfanom Horozovićem. Učenici, članovi bibliotečke sekcije su jedan čas sedmično dežurali u biblioteci.

2002. godine škola je kupila programski paket za bibliotečko poslovanje Metel Win te počela sa unošenjem knjižnog fonda i njegovom obradom. Te godine je unešeno 1700 bibliotečkih jedinica.

2003. godine u bazu podataka je uneseno 2788 bibliotečkih jedinica. Tokom promjene kompjutera, došlo je do brisanja čak 1700 bibliotečkih jedinica koje su ranije unsene. Počinje se sa automatskom posudbom i vraćanjem knjiga. Nailazi se na problem sa bar kodom koji učenici nehotice odlijepe i onda se cjelokupan proces unošenja bibliotečke jedinice u program mora izvršiti ispočetka. Bibliotekarka Prve gimnazije gđa Fikreta Resić je na Skupštini bibliotekara izabrana za predsjednika komisije za školske bibliotekare.

2004. godine kupljene su 172 bibliotečke jedinice. Održao se susret sa iranskim književnikom Eli Eframom u Muzeju Prve gimnazije. U biblioteci je organizovana debata učenika četvrtih razreda na temu djela Alberta Kamija. Urađena je revizija knjižnog fonda I utvrđeno da biblioteka posjeduje 14684 knjige, a da 36 bibliotečkih jedinica nedostaje. Kao razlozi nestanka ovih knjiga navedena je činjenica da učenici imaju Slobodan pristup fondu, da biblioteka nema uređaj za zaštitu od krađe I da čitaonica nema odvojeno radno vrijeme. Otpisana su 102 naslova zbog dotrajalosti.

2005. godine biblioteka je kupovinom uvećala fond za 278 bibliotečkih jedinica. U kompjutersku bazu podataka je uneseno 6000 knjiga. Gradska skupština je svim bibliotekama poklonila po 158 novih naslova na osnovu dostavljenih spiskova o potrebama. Bibliotekarka smatra da je knjižni vond zastario te da veliki broj primjeraka treba rashodovati jer se ne upotrbljavaju. Biblioteku je posjetio zagrebački pjesnik Enes Kišović.

2006. godine Općina Centar je biblioteci poklonila 99 novih knjiga, 27 knjiga je zadržano i zavedeno, a ostatak je poklonjen goraždanskoj gimnaziji. Učenik gimnazije Faris Šehović je osvojio 500 KM za učešće u projektu Omladinske informativne agencije i za taj novac je kupio knjige i fotoapart koji je poklonio biblioteci.

2009. godine U biblioteku su unesena dva računara kako bi učenici mogli zadovoljiti potrebu za internetom. Fond biblioteke je uvećan za 111 knjiga. U kompjuterskoj bazi podataka ima 3633 naslova i 6778 bibliotečkih jedinica.

2010. godine fond se povećao na 3682 naslova i 6879 inventarnih brojeva. Kupljeno je 70 novih knjiga, a 27 ih je izgubljeno. Komisija je otpisala 95 bibliotečkih jedinica.

2012. godine je izvršena revizija fonda i u biblioteci je zatečeno 14658 bibliotečkih jedinica.

2015. Fond je dopunjen sa 82 nove jedinice, kupljeno je 69, a ostale su poklon. Potrošeno 1200 KM. Učenici su dobili jedan novi računar za rad u čitaonici.  Prigodnim programom obilježeno je 95 godina od rođenja I 26 godina od smrti pisca Zuke Džumhura.

2016. biblioteka je dobila novu verziju bibliotečkog programskog paketa Mettel win. Kupljen je skener kako bi se knjige počele digitalizirati. Kupljeno je novih 29 bibliotečkih jedinica. Knjige koje su dobijene na poklon su proslijeđene Zavodu Pazarić i Domu penzionera. Fakultet političkih nauka je biblioteci poklonio 10 novih knjiga. Organizovano je književno druženje srednjoškolaca.

2017. Kupljene i dobivene 102 nove bibliotečke jedinice. Digitalizirane su dvije knjige.

Bibliotekarka je u saradnji sa pojedinim profesorima održala više tematskih časova na   temu afirmacije biblioteke motivišući učenike za čitanje I razvijanje informacione, medijske I informatičke pismenosti.

2019. godine fond je obogaćen sa 255 bibliotečkih jedinica. (Period od mjeseca januara). Kupljeno je 240 knjiga (neisporučeno 12) i utrošeno 4 996, 07 KM. Poklonom je fond obogaćen sa 12 knjiga, a 3 knjige su dobijene zamjenom za izgubljene knjige. U biblioteci je 21.02.2020. godine obilježen Dan maternjeg jezika, s ciljem unapređivanja učenja i razvoja maternjeg jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti. Prva gimnazija je 6. marta, povodom obilježavanja Međunarodnog dana pravednika  sa predstavnicima Društva prijatelja Grada Sarajeva i učenicima Prve gimnazije odala počast Goranu Čengiću na spomen-obilježju na Gradskom groblju Bare. 23. aprila, na samom početku pandemije uzrokovane virusom, je obilježen Svjetski dan knjige i autorskih prava. U specifičnim uslovima, učenici su priredili zanimljive sadržaje.

Stare i rijetke knjige

Školska biblioteka Prve gimnazije danas posjeduje stare, rijetke i vrijedne knjige. To je zaštićeni fond koji se čuva pod posebnim uslovima. Stare knjige pisane su na latinskom, grčkom i njemačkom jeziku. Naravno, veliki broj ih je napisan na srpsko-hrvatskom jeziku.

Najstarija knjiga je Isaaci Newtoni: Opuscula Mathematica, Philosophica Et Philologica… štampana 1744. godine

Najstarije knjige štampane u BiH su:
Biljegovni i pristojbeni zakon. Sarajevo, Zemaljska štamparija, 1886.
Fra Grga Martić: Pjesnička djela. Sarajevo: Bosanska pošta, 1893.

Digitalizovane su dvije knjige o Prvoj gimnaziji:

  1. Spomenica 75 – godišnjice Prve gimnazije u Sarajevu (1879-1954)
  2. Monografija izdata povodom 120 godina postojanja Prve gimnazije

Knjižni fond i digitalizovane knjige mogu se pretraživati online.

U biblioteci Prve gimnazije je do odlaska u penziju 2020. godine radila gđa Fikreta Resić, dipl. bibliotekar i komparativist. Za vrijeme svog radnog vijeka je ostavila značajan trag u biblioteksrstvu ističući se mnogobrojnim nagradama. Ona je veoma dobro poznavala strukturu škole, bila aktivan učesnik u nastavnom procesu, organizator mnogobrojnih priredbi, književnih večeri i posjeta različitim kulturnim događajima, a istovremeno je veoma predano obavljala sav stručni posao u biblioteci, kao živi i aktivan posrednik između knjiga i čitalaca.

Prije njenog radnog vijeka u biblioteci Prve gimnazije je radila gđa Miljana Tomić, prof. Gđa.Miljana bila zaposlena u biblioteci od 1979-1992. godine.
Do 1976. godine bibliotekar je bio Živorad Perutka, profesor. Podatke o njima nisam pronašla, tek sam iz izvještaja koje su pedantno tipkali na pisaćoj mašini uspjela sakupiti statističke podatke o fondu biblioteke u period njihovog rada u školi.

Biblioteka Prve gimnazije je živo mjesto u kojem zajedno maštamo, otkrivamo i kreiramo. Učenici nerijetko zapjevaju na engleskom, francuskom, italijanskom i našem jeziku pripremajući se za nastupe, priredbe ili jednostavno uživaju družeći se prije, tokom i nakon nastave. Uvidjeli su kako čitanje poezije na našem jeziku zvuči jednako lijepo kao i na stranim jezicima i to im je naročito privlačno. Bavimo se i prevodilačkim radom sa i na više svjetskih jezika. Prevedeni odlomci s nerijetko koriste u nastavi. Likovna sekcija se najradije sastaje u prostorijama gimnazijske biblioteke gdje uz zvuke gitare i stihove pjesnika stvaraju idilične uspomene na najljepše godine svog života.

Savremena škola s bogatom historijom mora biti inovativna, prihvaćati promjene, tražiti ih, unositi, usavršavati i mijenjati. Inovacije u učenju su i najpogodnije sredstvo za uspostavljanje ravnoteže između učenika i nastave, a biblioteka je mjesto koje može pomoći u postizanju te ravnoteže, promicanjem saradničkog učenja i korištenja novih tehnologija u obrazovanju. Kroz odgojno-obrazovni rad ostvaruje se temeljna zadaća školske biblioteke, a školskog bibliotekara treba posmatrati kao profesionalca koji posjeduje pedagoško-psihološka znanja kako bi u odgojno-obrazovnom poslu bio kompetentna osoba. Biblioteka je istovremeno mjesto za susrete sa piscima, javnim kulturnim radnicima te mjesto prikladno za obilježavanje značajnih datuma vezanih za kulturna dešavanja. Prva gimnazija je dokaz da je sve ono što biblioteka savremenog doba treba imati ispoštovano i realizovano kroz historiju njenog postajanja.